10 lekcija iz knjige “Novac” Davida McWilliamsa

Novac je tema o kojoj svi pričamo, ali rijetko razmišljamo o njemu dublje od toga koliko ga imamo u novčaniku ili na računu. David McWilliams u knjizi Novac: priča o čovječanstvu pokazuje da novac nije samo sredstvo plaćanja, nego ključna priča o ljudskoj civilizaciji. Evo deset lekcija iz knjige, ispričanih riječima koje može razumjeti svatko tko se pita zašto nam je novac toliko važan.

1. Novac je dogovor, a ne stvar: Novac vrijedi samo zato što svi vjerujemo da vrijedi. Sama novčanica nema nikakvu “prirodnu” vrijednost – ona je komad papira. Ali dogovor i povjerenje u sustav daju joj moć. To znači da je novac više društvena izmišljotina nego materijalni predmet. Drugim riječima: ono što nas povezuje nije papir, nego kolektivna mašta.

2. Kamate su promijenile naš odnos prema budućnosti: Kada su ljudi shvatili da mogu posuditi novac danas i vratiti ga sutra uz kamatu, promijenilo se razmišljanje o vremenu. Više nije bilo sve “ovdje i sada”. Odjednom je budućnost postala jednako važna kao sadašnjost – jer dugovi i kamate prisiljavaju ljude i države da planiraju unaprijed. To je potaknulo ulaganja, gradnju i razvoj.

3. Sve se vrti oko povjerenja: Papirnate novčanice, kartice i digitalni iznosi na ekranu vrijede samo dok ljudi vjeruju da ih mogu zamijeniti za nešto stvarno – hranu, krov nad glavom, energiju. Kad povjerenje nestane, dolazi do panike, povlačenja novca iz banaka i krize. Povjerenje je, zapravo, valuta iza svake valute.

4. Banke zapravo stvaraju novac: Većina ljudi misli da novac nastaje u tiskarama i kovnicama. Istina je da se najveći dio stvara kada banka nekome odobri kredit. Dakle, kad kupuješ stan na kredit, banka zapravo “izmisli” taj novac i upiše ga na račun. To otvara ogromne mogućnosti, ali i rizike ako se previše novca stvara “iz zraka”.

5. Novac može stvarati nejednakost, ali i pomagati: Kroz povijest, oni koji su imali pristup kapitalu uvijek su bili u prednosti. Sustavi su često pomagali bogatijima da ostanu bogati. No McWilliams pokazuje i svijetle primjere – recimo, mobilna plaćanja u Africi (M-Pesa) omogućila je milijunima ljudi da bez banke postanu dio ekonomije. Novac dakle može biti alat za širenje jednakosti, ako se tako postavi.

6. Krize nisu iznimka, nego pravilo: Bilo da se radi o tulipanima u Nizozemskoj u 17. stoljeću, krahu burze 1929. ili balonu nekretnina 2008. – povijest pokazuje da krize dolaze redovito. Ljudi imaju sklonost pretjerivanju i vjerovanju da će “ovaj put sve biti drukčije”. Ali baloni uvijek puknu, i zato je važno biti svjestan da stabilnost nikada nije zauvijek.

7. Novac se stalno mijenja s tehnologijom: Od prvih zapisa na glinenim pločicama, preko zlatnika, papirnatih novčanica, pa do kartica i kriptovaluta – novac se mijenja zajedno s tehnologijom. Svaka nova tehnologija ne donosi samo praktičnost, nego i nove načine trgovine, bogatstva i moći. Zato treba pratiti što dolazi, jer to može promijeniti naš svakodnevni život.

8. Novac je i politika: Valuta nije samo sredstvo plaćanja – ona je simbol države i njezine moći. Kad se država raspada, raspada se i valuta. S druge strane, jaka valuta često znači i jak politički položaj. Inflacija, devalvacija ili monetarna politika nisu apstraktni pojmovi – oni određuju koliko kruh košta, koliko vrijedi naša plaća i koliko ćemo imati sutra.

9. Budućnost donosi i prilike i rizike: Digitalne valute, fintech aplikacije i kripto svijet otvaraju vrata novim načinima trgovanja i štednje. Ali oni nose i rizik – špekulacije, prevare, nestabilnosti. Povijest nas uči da svaka inovacija donosi i oduševljenje i probleme. Zato je važno biti znatiželjan, ali i oprezan.

10. Novac nas oblikuje – a mi možemo oblikovati njega: Način na koji koristimo novac oblikuje društvo u kojem živimo. Ako dopuštamo da sustav ide u korist samo malom broju ljudi, i društvo će postati nejednako. Ali ako novac usmjerimo prema pravednijem sustavu – kroz zakone, institucije i naše odluke – možemo stvoriti zajednicu u kojoj novac radi za većinu, a ne samo za manjinu.

McWilliams nas podsjeća da novac nije prirodna sila poput sunca ili kiše. To je ljudska tvorevina, i baš zato je možemo razumjeti i oblikovati. Ako ga vidimo na taj način, možemo ga prestati doživljavati kao neprijatelja i početi ga koristiti kao alat – za bolji život, sigurnost i zajedničku budućnost.